EU ima plan kako ponovno postati gospodarska sila. Ključnu ulogu imat će privatna štednja građana
Potencijal je ogroman, navodi se u dokumentu, jer EU ima 33 bilijuna eura privatne štednje
U Europskoj uniji sve su snažnije političke opcije koje traže jači utjecaj nacionalnih država, a Europska komisija na odlasku objavila je, samo dva mjeseca prije izbora za EU parlament, dokument koji bi trebao dovesti do – više integracije. Barem kad su u pitanju privatna štednja i investicije.
Unija štednje i investicija najjače je “oružje” koje je Enrico Letta predložio u dokumentu koji je izradio za Europsku komisiju, a čija bi provedba trebala EU ponovo učiniti snažnom gospodarskom silom koja je konkurentna Kini i SAD-u. Iako EU ima zajedničko tržište kapitala, Letta napominje da ono nije do kraja uspostavljeno.
U zelenu tranziciju s privatnom štednjom građana
Zato predlaže uniju štednje i investicija, koja bi zajedničkim pravilima i regulatorima zamijenila nacionalne politike. Tu štednju, smatra bivši talijanski premijer, treba iskoristiti i usmjeriti u investicije koje će EU-u u sljedećim desetljećima omogućiti da drži korak s glavnim konkurentima od kojih sve više gubi udjele na tržištu. Zelenu tranziciju i digitalizaciju EU bi u sljedećoj etapi trebao financirati više privatnim novcem, a manje javnim investicijama iz različitih europskih fondova, što je dosad bio slučaj.
No, članice EU-a zasad se “muče” i s time kako potrošiti više od 700 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je stvoren kako bi osnažio europsko gospodarstvo. Prema podacima Europskog revizorskog suda, države su na polovici roka koji imaju za korištenje tog novca potrošile tek trećinu. Krajem ožujka ove godine Nizozemska, Irska i Švedska iz tog fonda nisu primile nijedan euro.
U gospodarstvu SAD-a godišnje 300 milijardi štednje iz EU-a
Ipak, Letta ocjenjuje da je okvir za zelenu i digitalnu tranziciju stvoren, ali da sada treba prijeći i na provedbu tog “dizajna”. Pri tome i kreatori politika i građani u Europskoj uniji, napominje on, moraju shvatiti da završetak integracije financijskog tržišta nije koristan samo za financije nego i za postizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije. Na jednom mjestu u dokumentu on navodi i da će postizanje tih ciljeva bez mobilizacije privatne štednje biti nedostižno.
Potencijal je ogroman, navodi se u dokumentu, jer EU ima 33 bilijuna eura privatne štednje. No, ona se dosad slabo aktivirala u investicijskim projektima na području EU-a. Zapravo je puno više poticala gospodarstvo kod konkurencije. Letta u svom dokumentu primjećuje da čak 300 milijardi eura privatne štednje europskih građana svake godine završi, preko investicijskih fondova, u inozemstvu, uglavnom u gospodarstvu SAD-a.
Von der Leyen očekuje 470 milijardi eura privatnih ulaganja
Time EU, upozorava Letta, pokazuje da nije u stanju učinkovito koristiti vlastita ekonomska dobra. Stvaranjem zajedničkog tržišta štednje i ulaganja EU bi, procjenjuje, dobio ogroman potencijal, a nova bi pravila privukla i ulagače izvan EU-a. Osim depozita europskih kućanstava, ovaj plan uključuje i mirovinske fondove i osiguravajuća društva.
Europska komisija ovaj je prijedlog srdačno prigrlila, njezina predsjednica Ursula von der Leyen govorila je o mogućnosti da godišnje iz privatne štednje osiguraju investicije od 470 milijardi eura. No, taj plan zahtijeva promjenu pravila na financijskom tržištu, stvaranje zajedničkih regulatora, a pitanje je hoće li nakon izbora 9. lipnja novi sastav Europske komisije i Europskog parlamenta biti jednako raspoložen prema toj inicijativi. I što je još važnije – koliko su je spremne podržati države članice EU-a.
EU i zajedničko tržište za obrambenu industriju
Jednako kao i financijsko tržište mora se, navodi Letta, mijenjati i europska obrambena industrija. EU mora, savjetuje Letta, napredovati prema zajedničkom tržištu za sigurnosnu i obrambenu politiku. Iako se razmatra nekoliko opcija financiranja zajedničkog obrambenog tržišta, Letta ističe da je za modernizaciju obrambenih kapaciteta nužno razviti instrumente koji će uključivati financiranje iz javnih i privatnih izvora.
Da se situacija mora mijenjati ako EU želi imati obranu i sigurnost na visokoj razini pokazuje i to da je u vojnoj pomoći koju je EU poslao u Ukrajinu bilo 80 posto materijala koji je uvezen izvan EU-a. Suprotno tome, 80 posto pomoći koju je SAD poslao Ukrajini osigurali su američki dobavljači.