Ove su žene obilježile posljednjih 70 godina: Njihovi su postupci doveli do svijeta kakav poznajemo
Od Marije Jurić Zagorke do Meryl Streep, donosimo popis ženskih ikona
U posljednjih 70 godina štošta se promijenilo. Sletjeli smo na Mjesec, dobili televiziju u boji i otvorili profile na društvenim mrežama. U zadnjih nekoliko desetljeća, u potpunosti se promijenio način na koji funkcionira društvo. Za početak, došlo je do globalizacije koja je uistinu dovela do toga da događaji, u teoriji nepovezani s nama, itekako imaju utjecaj na našu svakodnevicu. I u velikom broju tih događaja, upravo su žene odigrale ključnu ulogu. Danas donosimo kratki pregled povijesti kroz ženske oči.
Marija Jurić Zagorka
Krećemo na domaćem terenu, s ikonom hrvatske književnosti i hrvatskog novinarstva. Naravno, u pitanju je Marija Jurić Zagorka. Rođena 1873. godine u blizini Vrbovca, nakon neuspjelog braka koji je trajao tri godine, bježi u Zagreb i započinje novinarsku karijeru. Krajem 19. stoljeća, kao i početkom 20., zanimanje novinara bilo je iznimno neobično za žene, no Zagorka ne odustaje. Štoviše, u razdoblju između dvaju svjetskih ratova pokreće časopise “Ženski list” i “Hrvatica”.
Međutim, najpoznatija je kao autorica povijesnih romana, među kojima se posebno ističu “Grička vještica” i “Gordana”. Iako su romani, objavljivani u nastavcima, bili iznimno popularni, književna kritika nije joj bila sklona, pa su tako prozvali romane “trivijalnom šund literaturom”. Tko god je pročitao i jedno Zagorkino djelo, zna da se u centru svake radnje nalazi snažna i samouvjerena žena koja uspijeva zaobići svaku prepreku i nadići svaki izazov. Njezino feminističko djelovanje bilo je i puno direktnije, pogotovo pedesetih godina prošlog stoljeća kada je držala predavanja na temu ravnopravnog statusa žene u društvu.
Rosa Parks
Još jedna borkinja za ljudska prava bila je i Rosa Parks, rođena 1913. godine u Alabami. Sredinom prošlog stoljeća postala je ikona svjetskih razmjera kada je 1. prosinca 1955. godine odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku na zahtjev vozača autobusa. Tada je uhićena i podvrgnuta suđenju zbog građanskog neposluha, što je pokrenulo jedan od najvećih i najuspješnijih pokreta protiv rasne segregacije.
Američka povijest, obilježena rasnom segregacijom, pedesetih i šezdesetih godina doživjela je nagli zaokret. Upravo je jednostavno “ne” jedne žene dovelo do toga da se diljem svijeta preispituju ljudska prava. O važnosti uloge koju je odigrala govori i činjenica da je njezin pogreb u Washingtonu pratilo oko 50.000 ljudi, a nekoliko dana kasnije prikazan je i na televiziji.
Milka Babović
S druge strane, hrvatsku je televiziju obilježila Milka Babović. Uz novinarske uspjehe, ostvarila je i zavidne rezultate u svijetu sporta. Oborila je 25 državnih rekorda u atletici, a bila je i višestruka državna prvakinja Jugoslavije te dvostruka studentska prvakinja. Međutim, najpoznatija je upravo po svojem doprinosu hrvatskom novinarstvu.
Sportskim novinarstvom počela se baviti 1949. godine. Bila je jedna od osnivačica i urednica sportske redakcije tadašnje Televizije Zagreb, a mnogi će se sjećati upravo njezinih živopisnih komentara i opisa natjecanja u klizanju, u vrijeme kada je prijenos još uvijek bio u crno-bijeloj varijanti. Babović je jedna od rijetkih novinarki koje su se uspjele u to vrijeme probiti, a pritom i zadržati na sceni. Srca gledatelja ponovno je osvojila i u 2000-im godinama kada je sudjelovala kao sutkinja u reality showu Ples sa zvijezdama.
Cher
Po vlastitim plesnim koracima je pak poznata Cher, ikona popa. Cher je postala poznata sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je još nastupala sa svojim mužem, Sonnyjem Bonom. Međutim, status prave ikone zaradila je kroz samostalan rad. Još dok su bili vjenčani, imala je hit singlove “Gypsys, Tramps & Thieves”, “Half-Breed” i “Dark Lady”.
No, pravu slavu stekla je krajem osamdesetih kada je objavila rock albume “Cher”, “Heart of Stone” i “Love Hurts”. Nakon toga uslijedio je niz hitova, a planetarnu slavu osigurala si je dance-pop albumom “Believe”, gdje je prvi put koristila autotune kako bi izmijenila zvuk vlastitog vokala, što je uskoro postao njezin zaštitni znak. Cher se dva put rastala, a mnogi je smatraju ikonom i zbog jednog intervjua u kojem se prisjeća zgode u kojoj joj majka kaže da bi trebala naći bogatog muškarca i skrasiti se. Na što joj ona odgovara “Mama, ali ja jesam taj bogati muškarac.”
Meryl Streep
S druge strane Hollywooda, u glumačkom svijetu, nalazi se ikona Meryl Streep. Jedna je od najnagrađivanijih glumica ikada. U skoro pet desetljeća rada, Streep je zaradila 21 nominaciju za Oscara i rekordne 33 za Zlatni globus. Među silnim nominacijama, našle su se i brojne nagrade, pa je tako osvojila tri Oscara i osam Zlatnih globusa.
Streep je za života igrala brojne raznolike uloge, pokazavši tako širok glumački dijapazon. Posljednjih se godina okušala i u mini-serijama, pa je tako mlađoj publici poznata po ulogama u serijama “Male laži” i “Samo ubojstva u zgradi”. Njezin doprinos nije velik samo po pitanju genijalnih izvedbi, već i u njezinom stavu – jedna je od rijetkih glumica koje su odlučile ostarjeti na prirodan način, a pritom je i dalje ostala dio mainstreama.
Vesna Parun
U hrvatskom je mainstreamu ostala i Vesna Parun, hrvatska pjesnikinja i prevoditeljica. Jedna je od najpoznatijih i najistaknutijih spisateljica koja je za života objavila više od 60 knjiga poezije i proze, te su uprizorena četiri njezina dramska djela. Njezin rad nagrađen je brojnim nagradama, među kojima se ističe i nagrada Vladimir Nazor za životno djelo iz 1982. godine.
Parun je aktivno stvarala od 1947. godine, pa sve do 2001. godine. Za to vrijeme dogodile su se brojne promjene, no kvaliteta njezina rada nije narušena. Slično je to kao i s Bajaderom, koja ove godine slavi 70. rođendan. U ovih sedam desetljeća, došlo je do nevjerojatnih promjena, a Bajadera je svaku preživjela, i dobru, i lošu, te pritom uvijek ostala jednako dobra. Generacijama je već omiljena slastica, a status najdraže zadržala je i danas. Neodgodivo dobra, naš je prvi izbor za zasladiti si dan.
Fran Drescher
Kad su u pitanju promjene, ne možemo zanemariti Fran Drescher. Široj publici poznata po ulozi simpatične dadilje iz istoimene serije, Drescher je vodila jedan od najdužih štrajkova u povijesti Hollywooda. Sindikat američkih glumaca SAG-AFTRA, koji okuplja više od 160.000 glumaca i drugih radnika u svijetu filma, bio je u štrajku točno 118 dana 2023. godine. Iznimno je to utjecalo na holivudsku proizvodnju i dovelo do kašnjenja brojnih filmova i serija.
Nakon dugog štrajka, uspjeli su se izboriti za željena prava, a potaknuli su i ljude da razmisle o tome kako funkcionira filmska industrija, odnosno, tko sve sudjeluje u ekstremno dugom i kompliciranom procesu. Drescher je, uz sve nabrojeno, prebrodila rak maternice, ali i težak razvod.
